BAŠTINA – POKRETAČ RAZVOJA (2013 – 2015)
Projekat “Baština – pokretač razvoja” sprovodio se u okviru programa prekogranične saradnje između Hrvatske i Crne Gore, koji je podržavn kroz komponentu II Instrumenta predpristupne podrške EU (IPA). Projekat se implementirao u okviru mjere 1.1.: Zajedničke aktivnosti u primjeni novih metodologija u zaštiti i upravljanju prirodne i kulturne baštine.
Vodeći partneri u projektu su bili Opština Tivat sa crnogorske strane i Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije sa hrvatske strane. Funkcionalni vodeći partner cijelog projekta bila je Opština Tivat.
Partneri u projektu su bili: nevladine organizacije: “EXPEDITIO” Centar za održivi prostorni razvoj iz Kotora i Kulturno zavičajno udruženje “ NAPREDAK” Gornja Lastva iz Tivta sa crnogorske strane i “DUNEA” – regionalna razvojna agencija dubrovačko neretvanske županije i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije sa hrvatske strane.
Ideja projekta je bila da se pokaže kako se prirodne vrijednosti I kulturno naslijeđe mogu štititi kao dio kulturnog pejzaža i u isto vrijeme biti pokretači razvoja jednoga područja. Pilot područije za primjenu znanja stečenih kroz aktivnosti projekta bilo je brdo Vrmac a imajući u vidu izuzetne prirodne vrijednosti I bogatstvo materijalne I nematerijalne baštine na njemu.
Krajnji cilj projekta je bio da se ispitaju modeli ekonomske valorizacije naslijeđa koja neće biti u konfliktu sa njegovom zaštitom; u slučaju Vrmca riječ je o eksploataciji I zaštiti kulturnog pejzaža toga područja.
2016 – 2018
STRONGO (2016 – 2018)
Projekat STRONGO Doprinos razvoju snažnijeg civilnog društva u Boki Kotorskoj /Developing stronger civil society in Boka Kotorska/, odobren je kroz program Evropske unije IPA 2014 Civil Society Facility Montenegro, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Kulturno zavičajno udruženje „NAPREDAK“ iz Gornje Lastve bio je partner na projektu, nosioc projekta bio je „EXPEDITIO“ iz Kotora.
SUHOZIDNA BAŠTINA
Tehnika zidanja kamenom u suho je karakteristična za Gornju Lastvu. Lastovljani su bili vješti majstori ovoga načina zidanja. Sa ciljem čuvanja od zaborava ove vještine zidanja, 2004. godine je organizirana petnaestodnevna škola zidanja kamenom pod nazivom ”Ljepota kamena” koju su pohađali mještani, njih osam. Radionica je imala teorijski i praktični dio. U teoriskom dijelu polaznici su slušali predavanja o graditeljskom naslijeđu zidanom kamenom dok su kroz praktičnu obuku prezidane međe oko doma kulture.
U okviru projekta ”Baština – pokretač razvoja” 2015. godine je organizirana kraća radionica suhozidanja u suradnji sa udrugom ”Dragodid” sa Visa. O suhozidnoj baštini Mediterana tada je govorio prof. Borut Juvanec sa arhitektonskog fakulteta u Ljubljani dok je Filip Bubalo predstavio rad udruge Dragodid koja je osnovana na otoku Visu i organizira niz aktivnosti u cilju zaštite i promocije suhozidne baštine diljem hrvatske obale. Radionica je imala i praktični rad kroz kojih su učesnici prezidali jednu među u Gornjoj Lastvi.
Iste godine je Fondacija Petrović Njegoš financirala preziđivanje urušenih međa uz glavnu ulicu sela kada su one u cjelosti obnovljene.
ARHITEKTONSKE STUDENTSKE RADIONICE Gornja Lastva
Ruralna arhitektura je najautentičniji odraz graditeljskog stvaralaštva jednoga naroda, regije, mjesta… Njezina autentičnost je nerijetko svedena na mjeru jednoga sela. To je ujedno onaj segment naše kulturne baštine koji je do sada najmanje ili nimalo vrednovan i kojemu prijeti nestajanje bilo ispod drača i bršljana ili kroz popravke i prepravke savremenih graditelja.
U arhitektonskim studentskim radionicama je istraživana ruralna arhitektura sela Gornje Lastve ali i prostor brda Vrmca na kojemu se, uz Gornju Lastvu, nalazi još niz sličnih sela nekada snažno ekonomski i kulturno povezanih. Vrmac kojemu je sa jedne strane Kotor, grad kojemu je njegova prošlost osigurala mjesto na listi svjetske kulturne baštine, a sa druge Tivat, grad kojemu se otvara obećavajuća budućnost. Vrmac je prostor gdje su ljepota prirode i ljepota čovjekovog stvaranja ostvarili potpunu simbiozu
Radionice su održane svako ljeto od 2002 do 2008. Godine. Organizatori su bili Ecole d’Architecture Paris Val de Seine, Cetinjski Bijenale i Kulturno zavičajno udruženje ‘Napredak’ Gornja Lastva.
- Radionica ŽIVOTNA SREDINA – UMJETNOST ŽIVLJENJA
- Radionica se odvijala u okviru Cetinjskog Bijenala i pod vodstvom princa Nikole Petrovića Njegoša. U radu radionice su učestvovali eminentni stručnjaci:
- Luis Boada, expert zaštite okoline, Barcelona
- Ira Zorko, arhitekt, Ljubljana
- Munju Ravindra, exspert zaštite okoline, Kanada
- Zoe Castoriadis, arhitektica, Pariz-Grčka
- Laurence Fevile, arhitektica, Pariz
- Francois Edouard, arhitekta, Pariz
- Eric Starcevic, arhitekta, Paris
- Borut Juvanec, arhitekta, profesor Arhitektonskog fakulteta u Ljubljani
2003 – 2008, ARHITEKTONSKE STUDENTSKE RADIONICE
Organizatori su bili Ecole d’Architecture Paris Val de Seine, Cetinjski Bijenale i Kulturno zavičajno udruženje ‘Napredak’ Gornja Lastva.
Radionice su vodili princ Nikola Petrović Njegoš i arhitektica Laurence Fevile, predavač na Ecole d'architecture de Paris Val-de-Seine
2005 je ostvarena saradnja sa Arhitektonsko urbanistički fakultetom Sarajevo i učešće njihovih studenata i profesorice.dr. Vjekoslave Sanković Simčić
- je takva saradnja ostvarena sa Arhitektonskim fakultetom Podgorica
55 STUDENATA je ”završilo” ljetnje škole arhitekture u Gornjoj Lastvi
Studenti su bili iz: Francuske, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kanarskih otoka, Maroka….
IZLOŽBE
Rezultati rada u studentskim radionicama kao i dostignuti rezultati rada NVO Napredak, posebno na polju arhitekture i održivog razvoja i turizma, predstavljani su na godišnjim izložbama u Francuskoj u organizaciji Ecole Paris Val de Seine odnosno Ecole nationale Superieure d'Architecture de Lyon. Svaku izložbu pratila je javna tribina o problematici obnove ruralnog graditeljstva i njegovoga stavljanja u funkciju razvoja mjesta na kojima su govorili eminentni javni radnici, profesori, diplomete…
Izložbe su održane:
- U Parizu 2004, 2005, 2006, 2007
- U Lyon 2008
- U Sarajevu 2007
- U Budvi u pratećem programu Jadranskog sajma građevinarstva 2006 god
- Tivtu 2006
ETNOLOŠKA ISTRAŽIVANJA – NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA HRVATSKOG STANOVNIŠTVA U BOKI KOTORSKOJ, 2009 – 2019
Projekat su zajedno realizirali: Filozofski fakultet zagrebačkog Sveučilišta i Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba. Kulturno zavičajno udruženje NAPREDAK Gornja Lastva.
Projekat se odvijao kao terenska nastva studenta Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju.
Prva radionica, Svibanj/maj 2009
Četri studenta i šest etnologa, stručnih suradnika, pod vodstvom profesorice Milane Černelić, su istraživali tematske oblasti: svadbeni običaji; godišnji običaji; obitelj i lokalna zajednica; migracije, etnomuzikologija; crkveno pjevanje; tradicijski plesovi; druga etnokulturološka građa – sve su to teme kroz koje se ispoljava identitet zajednice bokeljskih Hrvata.
Druga radionica, studeni/novembar 2009 godine,
11 studenata pod vodstvom profesora Gorana Pavela Šanteka i Branka Dakovića
Istraživani su običaji kroz godinu – Božić, Uskrs, procesije, Krsno ime,
Glavne projektne aktivnosti su bile
- Terenska istraživanja – razgovor sa sadašnjim i nekadašnjim stanovnicima naselja na Vrmcu i u kotorskom i tivatskom zaljevu tijekom kojih se bilježe njihova kazivanja
- Sakupljanje pisanih dokumenata, starih fotografija i drugih fakata
- Tonsko snimanje kazivanja
- Tonsko i notno zapisivanje crkvenih i pučkih napjeva i njihovih riječi
- Bilježenje kamerom plesnih koraka
- Fotografsko bilježenje susreta i mjesta, stvaranje fotodokumentacije
- Istraživanje građe koje posjeduju državne i crkvene institucije (Matični ured u Tivtu, Biskupija kotorska i biskupijski Arhiv, župni uredi u lokalnim župama)
- posjeti lokalnim muzejskim zbirkama i razgovor sa njihovim stručnim osobljem
Studenti su razgovarali sa brojnim ljudima pripadnicima hrvatskog življa u Tivtu i Kotoru i snimili oko 60 sati razgovora.
Dio istraživanja objavljeni su u knjizi “Hrvati u Boki kotorskoj – migracije, svadbeni običaji, identiteti”, autori Marijeta Rajković Iveta i Matija Dronić. Knjiga je imala promociju u Nacionalnoj Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u maju 2019. godine u okviru KLIOFesta – festivala povijesti.